Najpoznatiji fiktivni likovi: HAL 9000

HAL 9000 – središnji lik filma 2001: Odiseja u svemiru

U osvit dvadeset i prvog stoljeća na sveučilištu Carnegie Mellon rodila se zamisao o Dvorani slavnih za robote, a među prvima u nju je primljen HAL 9000, središnji lik Kubrickovog inovatorskog filma 2001: Odiseja u svemiru.

Jedan od najpoznatijih filmova svih vremena, 2001: Svemirska odiseja, je i dan danas užitak za oči i uši. Epska priča o evoluciji čovječansta.

HAL 9000 prvi je robot koji je postao poznat širokom krugu gledatelja te stekao status zvijezde. On je dvadeset i pet godina ispred svoga vremena: ima simulatore vida i govora, posjeduje sposobnost učenja te čak umije i pjevati, a zauzeo je visoko mjesto na rang-listi pedeset najvećih negativaca koju je 2003. godine sačinio Američki institut za film. Dobro ste pročitali: jedan od pedeset najvećih negativaca. Naime, HAL je heuristički programirano algoritamsko računalo koje je usmrtilo četiri astronauta tijekom opasne misije na Jupiter.

Čovjek od samoga postanka pokušava otkriti kako stvari obavljati na što lakši način. Isprva su ta otkrića bile jednostavne alatke poput čekića, noža i poluge. Zatim su došli vjetrenjača, tkalački stan i parni stroj, da bi se gotovo sto godina prije pojave prvih računala rodila ideja o ljudima-strojevima koji bi umjesto nas mogli raditi, ali bi nam, na žalost, mogli oduzeti i naša radna mjesta te nas naposljetku i likvidirati.

Ideja o tome kako bi rasa androida mogla ugroziti opstanak čovječanstva potječe iz drame Karela Čapeka R.U.R., Rossum’s Universal Robots (R.U.R., Rossumovi univerzalni roboti) iz 1923. godine. U drami, roboti (češka riječ za radnika) koji se masovno proizvode kako bi umjesto ljudi obavljali raznorazne poslove na koncu zavladaju svijetom.

U najpoznatije robote uz HAL-a 9000 spadaju još i Robbie iz televizijske serije Izgubljeni u svemiru nastale 1960-ih godina, gospodin Data iz Zvjezdanih staza i Terminator kojeg u istoimenom filmu igra Arnold Schwarzenegger.

HAL 9000 glavna je zvijezda filma 2001: Odiseja u svemiru. On je računalo na svemirskom brodu koji se nalazi na važnoj misiji prema Jupiteru. Posadu čine dva astronauta koji su budni tijekom dugog putovanja, tri astronauta u stanju hibernacije te HAL kao šesti član. Brod je HAL-ovo tijelo, a on je mozak i središnji živčani sustav broda. Od cijele posade jedino HAL zna kako je prava misija broda ispitati nešto što se nalazi u Jupiterovoj orbiti. To “nešto” je predmet koji se nalazi u pratnji monolita otkrivenog na Mjesecu pa treba otkriti je li on opasan po Zemljane. Kako bi se spriječila panika svjetskih razmjera gotovo nitko ne zna za taj vanzemaljski predmet prema kojem brod leti, pa čak ni članovi posade.

HAL je na mukama i lomi se između potrebe čuvanja tajne i želje da kaže istinu te za vrijeme dugog puta od preko 100 milijuna kilometara postupno postaje neuračunljiv. On svojim hladno uljudnim glasom pita astronaute imaju li možda kakve nedoumice glede misije te jesu li možda čuli kakve glasine o nekom predmetu koji je iskopan na Mjesecu. Astronauti misle kako su HAL-ova pitanja dio rutinskog psihološkog testa. Međutim to nije test, a nakon što HAL pogrešno utvrdi kvar na svemirskom brodu astronauti se zabrinu kako će s njim izaći na kraj s obzirom na njegovo neispravno stanje.

HAL zaključi da ga ljudi namjeravaju isključiti čim misija ude u završnu fazu, a to je nešto što on ne može dopustiti te postaje prvo računalo koje se “počovječuje”. Žalosno je što su ljudske osobine koje poprima paranoja i shizofrenija. HAL svoju pogrešku koristi kao izgovor da pošalje posadu izvan broda te uz pomoć upravljačke ploče ubija četvoricu astronauta, dok je peti uhvaćen u klopku u jednom od servisnih modula.

Taj posljednji astronaut, Dave Bowman, zatečen je spoznajom da računalo ne izvršava njegove zapovjedi. HAL odbija otvoriti zračnu bravu, a njihov je dijalog dobro poznat filmskoj publici. Suočen s oštećenim uređajem, znanstvenik u pravilu ima četiri opcije: da upotrijebi čekić, da pozove majstora, da isključi struju ili da uređaj rastavi. Nakon što se ipak uspije vratiti u letjelicu, Bowman izabire ovu zadnju opciju.

U svojim pričama o robotima, koje spadaju u rang klasika kao i one koje je napisao A.C. Clarke, Isaac Asimov je slijedio tri zakona robotike. Međutim prvi zakon, koji govori da robotu nije dopušteno ozlijediti ljudsko biće, nije vrijedio za HAL-a 9000, premda su znanstvenici iz ove priče po svoj prilici čitali Asimovljeve knjige.

Film 2001: Odiseja u svemiru snimljen je prema priči sir Arthura C. Clarkea The Sentinel (Stražar) iz 1948. godine. Sir Arthur i njegov HAL, zajedno sa Stanleyjem Kubrickom čiji je vizionarski film postigao spektakularan uspjeh i postao svojevrstan fenomen pop kulture, očarao je generacije gledatelja i posebno nadahnuo one koji su se bavili kompjutorima, robotikom i umjetnom inteligencijom. Clarke ne samo da je predvidio današnju tehnologiju – kao što su plazma televizori, mikrovalne pećnice i uporaba računala u navigaciji – nego je stvorio popis tehnoloških pomagala koja treba izumiti u sljedećih pedeset godina.

Danas je područje oko Pittsburgha u kome se nalazi i sveučilište Carnegie Mellon jedno od glavnih središta za mobilnu robotiku, a NASA trenutno razvija daljinski upravljano računalo preko kojeg će moći nadgledati istraživanje najudaljenijih dijelova svemira.

Jeste li čuli da je HAL 9000 zauzeo trinaesto mjesto na rang-listi negativaca po izboru Američkog instituta za film.

U priči “Moxon’s Master“, koju je 1894. napisao Ambrose Bierce, računalo odbija izgubiti partiju šaha te napada svog protivnika – čovjeka.

Kanadski glumac Douglas Rain posudio je glas HAL-u 9000 u filmu 2001; Odiseja u svemiru.