Zajebanko Portal smijeha i dobre zabave
Godzila – japansko filmsko čudovište
Japansko filmsko čudovište Godzila postao je jednom od najvećih filmskih ikona, a između 1954. i 1995. godine o njemu je snimljeno čak trideset filmova. U tom razdoblju pomogao je Japancima da se izvuku iz krize što je nastupila nakon Drugog svjetskog rata, vrativši im djelomice nacionalni ponos i oživjevši japansku filmsku industriju.
On je najpoznatije filmsko čudovište svih vremena, a bio je i prvi lik iz masovnih medija koji nas je upozorio na zastrašujuću moć atomskog oružja.
Izvorni film Godzila snimljen je 1954., a američka verzija prikazana je u Hollywoodu 1956. godine. Nakon ratnih razaranja u Japanu su se pojavili posebni niskobudžetni filmovi – spoj neobuzdane destrukcije i nasilja i plitkih dijaloga. Taj je film bio očito toliko trashy da je odmah postao kultni klasik.
Sa svakim novim čudovištem koje je bilo predstavljeno kino publici, “utrka u naoružanju” se pojačavala, a zvijer morala je biti moćnija i strasnija od one prethodne.
Godzila je jedno od prvih čudovišta koje se rodilo u atomskom dobu. Budući da se raspon njegova djelovanja u različitim filmovima kreće od razaranja do uloge spasitelja, on u izvjesnom smislu predstavlja shizofreni odnos naše civilizacije prema atomskoj energiji. Atomske bombe su razorne no nuklearna energija može proizvesti električnu struju; od zračenja izazvanog atomskim bombama umrlo je više ljudi nego od samih eksplozija, ali terapija zračenjem može spasiti ljudske živote jer ubija stanice raka.
Sjedinjene Američke Države, koje su užasnule svijet i pokrenule lavinu straha od atomske bombe, bile su Godzilin okidač. U priči o Godzili, jedna od američkih bombi budi razornu silu u stvorenju koje prije toga nije predstavljalo nikakvu opasnost za čovječanstvo. (Tko bi želio probuditi usnulo čudovište? Ako ste imalo razumni, nećete to učiniti). Upravo kao što su atomske bombe uništile Hirošimu i Nagasaki, tako je Godzila razorio Tokio i druge gradove u Japanu. U toj borbi čovječanstvo je bespomoćno.
No dogodilo se nešto neobično kao rezultat te utrke u naoružanju. Kao što se Sovjetski Savez pojavio kao prijetnja Sjedinjenim Državama, tako su se pojavila i druga čudovišta kao izazov Godzili, a tada je Godzila mutirao u bolje stvorenje i spašavao čovječanstvo od tih drugih nemani, baš kao što se Japan oslonio na Sjedinjene Države koje su se okrenule protiv Sovjeta.
Zapravo postoje dva različita tipa filmova o Godzili. U prvom se pojavljuje niz čudovišta različitog porijekla koji se suprotstavljaju Godzili. Takvi su filmovi snimani između 1962. i 1989. godine i ne sadrže dosljednu političku poruku koja bi ih mogla svrstati medu “prave klasike”. Formula za te filmove je jednostavna: Godzila protiv čudovišta X. Druga čudovišta uključuju Gigana, Stvar, Mothru i Megalona. Megalona su, na primjer, pustili na slobodu humanoidi koji žive duboko ispod površine zemlje, kako bi napao čovječanstvo. Poslali su čudovište kao odmazdu za prijetnju njihovom podzemnom svijetu koja je dolazila od podzemnog nuklearnog testiranja. Neobično je što su ti podzemni ljudi poslali čudovište da napadne Japan, iako je podzemno nuklearno testiranje koje im je prijetilo izvodila Amerika. Međutim, logika priče bila je puno manje važna nego borba između Godzile i Megalona.
U drugom nizu filmova, koji su nastali između 1991. i 1995., spasitelji iz budućnosti pokušavaju spriječiti navalu čudovišta zaustavljajući onu prvu atomsku bombu koja bi probudila Godzilu. Međutim u toj seriji filmova, kao posljedica nesretnog slučaja, još gora eksplozija budi još stravičnijeg Godzilu, koji okreće svoju reptilsku njušku prema putnicima kroz vrijeme i iskaljuje svoj bijes na čovječanstvu sve dok se ne rastali od vlastite radijacije. Iako se u ovoj seriji filmova pokušava izraziti politički stav “atomska energija je zlo“, što je bila tema prvog filma – poruka nije tako jaka kao u prvoj verziji filma.
Nekoliko filmova o Godzili snimljenih u Sjedinjenim Američkim Državama 1990-ih navelo je japansku kompaniju koja je snimila izvorni film 1954. da se ponovo vrati u igru. Godine 2004. pojavio se dvadeset i osmi film o Godzili, predstavljen kao jedini pravi nastavak originala. Što će budućnost donijeti tom prilagodljivom čudovištu, to nitko ne zna.
Izvorni film spada u klasike, izražavajući slabo prikrivenu politički poruku o stravičnim opasnostima atomskog naoružanja. No, kao što to često biva, izmišljeno stvorenje otelo se kontroli i počelo je živjeti vlastiti život – zapravo nekoliko života – zahvaljujući popularnosti kod filmskih gledatelja koji u uzbudljivoj akciji na platnu traže bijeg od političke stvarnosti svijeta oko sebe.
